Tyto
Neuz
| |||
---|---|---|---|
Penn Tyto novaehollandiae.
| |||
Rummatadur filogenetek | |||
Riezad : | Animalia | ||
Skourrad : | Chordata | ||
Kevrennad : | Aves | ||
Urzhad : | Strigiformes | ||
Kerentiad : | Tytonidae | ||
Anv skiantel | |||
Tyto Billberg, 1828 | |||
D'ar vevoniezh e tenn ar pennad-mañ. |
Tyto a zo ur genad e rummatadur an evned, krouet e 1828 gant al loenoniour ha louzawour svedat Gustaf Johan Billberg (1772-1844).
Spesadoù hag an isspesadoù anezhe[1]
[kemmañ | kemmañ ar vammenn]C'hwezek spesad kaouenned a ya d'ober ar genad :
- ar c'hrell voutin (Tyto alba)
- T. a. alba, T. a. bargei, T. a. bondi, T. a. contempta, T. a. detorta, T. a. erlangeri, T. a. ernesti, T. a. furcata, T. a. gracilirostris, T. a. guatemalae, T. a. guttata, T. a. hellmayri, T. a. hypermetra, T. a. insularis, T. a. javanica, T. a. nigrescens, T. a. niveicauda, T. a. poensis, T. a. pratincola, T. a. punctatissima, T. a. schmitzi, T. a. stertens, T. a. thomensis ha T. a. tuidara,
- Tyto aurantia,
- Tyto capensis,
- Tyto delicatula
- T. d. crassirostris, T. d. delicatula, T. d. interposita, T. d. meeki ha T. d. sumbaensis,
- Tyto deroepstorffi,
- Tyto glaucops,
- Tyto inexspectata,
- Tyto longimembris
- T. l. amauronota, T. l. chinensis, T. l. longimembris, T. l. papuensis ha T. l. pithecops,
- Tyto manusi,
- Tyto multipunctata,
- Tyto nigrobrunnea,
- Tyto novaehollandiae
- T. n. calabyi, T. n. castanops, T. n. galei, T. n. kimberli, T. n. melvillensis ha T. n. novaehollandiae,
- Tyto rosenbergii
- T. r. pelengensis ha T. r. rosenbergii,
- Tyto sororcula
- T. s. almae, T. s. cayelii ha T. s. sororcula,
- Tyto soumagnei,
- Tyto tenebricosa
- T. t. arfaki ha T. t. tenebricosa.
Seizh isspesad ha daou-ugent (47) en holl.