Melanerpes
Neuz
| |||
---|---|---|---|
Melanerpes carolinus (ur par).
| |||
Rummatadur filogenetek | |||
Riezad : | Animalia | ||
Skourrad : | Chordata | ||
Kevrennad : | Aves | ||
Urzhad : | Piciformes | ||
Kerentiad : | Picidae | ||
Anv skiantel | |||
Melanerpes Swainson, 1832 | |||
D'ar vevoniezh e tenn ar pennad-mañ. |
Melanerpes a zo ur genad e rummatadur an evned, ennañ speged, krouet e 1832 gant an evnoniour saoz William Swainson (1789-1855).
Spesadoù hag an isspesadoù anezhe[1]
[kemmañ | kemmañ ar vammenn]Pevar spesad warn-ugent a ya d'ober ar genad :
- ar speg tal aour (Melanerpes aurifrons),
- Melanerpes cactorum,
- ar speg gwenn (Melanerpes candidus),
- ar speg Karolina (Melanerpes carolinus),
- Melanerpes chrysauchen,
- Melanerpes chrysogenys
- M. c. chrysogenys ha M. c. flavinuchus,
- Melanerpes cruentatus,
- ar speg penn ruz (Melanerpes erythrocephalus),
- Melanerpes flavifrons,
- Melanerpes formicivorus
- M. f. albeolus, M. f. angustifrons, M. f. bairdi, M. f. flavigula, M. f. formicivorus, M. f. lineatus ha M. f. striatipectus,
- Melanerpes herminieri,
- Melanerpes hoffmannii,
- Melanerpes hypopolius,
- Melanerpes lewis,
- Melanerpes portoricensis,
- Melanerpes pucherani,
- Melanerpes pulcher,
- Melanerpes pygmaeus
- M. p. pygmaeus, M. p. rubricomus ha M. p. tysoni,
- Melanerpes radiolatus,
- Melanerpes rubricapillus
- M. r. paraguanae, M. r. rubricapillus, M. r. seductus ha M. r. subfusculus,
- Melanerpes santacruzi
- M. s. canescens, M. s. dubius, M. s. grateloupensis, M. s. hughlandi, M. s. insulanus, M. s. leei, M. s. pauper, M. s. polygrammus, M. s. santacruzi, M. s. turneffensis ha M. s. veraecrucis,
- Melanerpes striatus,
- Melanerpes superciliaris
- M. s. blakei, M. s. caymanensis, M. s. murceus, M. s. nyeanus ha M. s. superciliaris,
- Melanerpes uropygialis
- M. u. brewsteri, M. u. cardonensis ha M. u. uropygialis.
Pemp isspesad ha tregont (35) en holl : c'havout a reer holl en Amerika.